Nakon tačno 4 godine od inicijalne faze projekta „Od šuma za šume“ ovaj projekat ušao je u svoju završnu fazu. Cilj nismo menjali od početka – želimo da lokalne samouprave u Srbiji počnu da ulažu sredstva od naknada za korišćenje drveta na adekvatan način. Adekvatno za nas znači da se sredstva ulažu u unapređenje stanja šuma, poštujući odredbe Zakona o šumama koji tim sredstvima daje namenski karakter i da taj proces bude zakonit, transparentan i inkluzivan.
Počeli smo zagovaranje ove teme 2021. u tri opštine Zlatiborskog okruga, a kasnije smo proširili rad na lokalne samouprave Južnobačkog, Pirotskog i Pčinjskog okruga. U poslednju fazu smo ušli sa iskustvima i znanjima iz preko 10 gradova i opština koje težimo da prenesemo u sve druge lokalne samouprave u Srbiji.
Da podsetimo, privatne šume čine 57% svih šuma u Srbiji. Za svaki kubik posečenog drveta vlasnik privatne šume (kao i korisnik državne šume) dužan je da na ime takse za posečeno drvo uplati u Budžetski fond za šume iznos od oko 2 eura, a 30% ovako uplaćenog novca je prihod budžeta lokalne samouprave gde je drvo posečeno. Ovaj iznos vraća se u budžet lokalnih samouprava na poseban konto i predstavlja namenska sredstva te se mora utrošiti na unapređenje stanja šuma. Zakon o šumama dozvoljava svakoj JLS da svojih 30% troši na prioritete koje sama uspostavi. Ovi prioriteti su fleksibilnije dati u odnosu na prioritete koje zakon propisuje za korišćenje 70% sredstava koja pripadaju republici, tj. Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede. Npr. unapređenje urbanih šuma (tzv. park šuma) je dozvoljeno iz loklanog budžetskog fonda, a na nacionalnom nivou nije. Nije potrebno posebno isticati da gradske šume ublažavaju efekte klimatskih promena na vrlo direktan način. Zakon još nalaže da sve lokalne samouprave jednom godišnje izveste nadležno ministarstvo (Upravu za šume) na koji način su utrošili svoja sredstva.
U poslednjoj fazi projekta u saradnji sa Upravom za šume, razvijamo obrasce za izveštavanje, koji će pomoći lokalnim samoupravama da bolje razumeju namenski karakter sredstava, lakše odrede prioritete za ulaganje i kasnije na jednostavan način izveste o trošenju sredstava. Na ovaj način obrasci imaju dodatnu ulogu da edukuju donosioce odluka i činovnike, jer nije realno očekivati da svaka opština ili grad u Srbiji imaju zaposlene šumarske struke koji bi im mogli pomoći u prepoznavanju prioriteta za unapređenje stanja šuma na njihovoj teritoriji.
Kada obrasci budu gotovi, tokom jeseni 2025. godine, biće organizovana obuka za sve loklane samouprave da bismo im predstavili obrasce i način na koji bi trebali da ih koriste.
Da bismo uopšte razvili obrasce, tokom poslednje faze projekta poslali smo zahteve za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u svih 145 lokalnih smaouprava u Srbiji. Pitali smo ih da nam kažu koliko novca dobijaju godišnje, na šta ga troše i da li šalju izveštaje Upravi za šume. U zakonskom roku smo dobili 86 odgovora, dok 59 opština i gradova nisu odgovorili. Odgovore ćemo potražiti posredstvom kancelarije Poverenika za informacije od javnog značaja. Iz podataka koje smo dobili vidi se da manje od 5% lokalnih samouprava u Srbiji sprovodi proces na potpuno adekvatan način. Veliki broj njih pozivao se na Zakon o budžetskom sistemu prema kome svi prihodi lokalnog budžeta imaju karakter opštih prihoda i ne moraju se namenski trošiti. To je zaista porazno i zbog toga smo odlučili da predloženi obrasci budu koncipirani tako da probude i svest o važnosti ulaganja u stanje šuma.
Verujemo da će sprovođenje ovog projekta proizvesti situaciju u kojoj donosioci odluka razumeju da je svrha sredstava o kojima govorimo da se unapredi životna sredina koju svi građani jednako uživaju i da ni na koji način nije opravdano koristiti Zakon o budžetu da se spreči da sredstva namenjena boljoj životnoj sredini budu raspoređena na druge potrebe.
Projekat “Od šuma za šume -Faza 4” je deo EKO SISTEM programa, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.